Dosta se priča o cijenama po trgovačkim lancima, ali mislim kako pekare nisu dobile zasluženu razinu kritike. Nedavno sam ušao u pekaru Dafina i ostao neugodno iznenađen kako je kifla šunka-sir 1,6 EUR.

Bavim se komercijalnom fotografijom i trenutno intenzivno gradim portfolio fokusiran na lokalne obrte i zagrebačku scenu.

Umjesto da šaljem stotine napornih poruka, čini mi se pametnije pustiti redditovom algoritmu taj posao. Do sada sam dobio odbitke prije no što sam izustio što se nudi.

Htio bih odraditi potpuno besplatan photo session za 2 do 3 manja biznisa u Zagrebu (prednost Novi Zagreb, ali nije uvjet ako je priča fora).

Video snimak je također u repertoaru. Napominjem da nisam okej sa snimanjem osoblja koje nije dobrovoljno pristalo.

Ako možda poznate nekoga kome bi ovo dobro došlo, javite.

Malo je pogresan naslov jer doticni prica o stanovima u zgradama. Turizmu je mjesto u komercijalnim zonama gdje se nalaze hoteli, kampovi, kuce za odmor. Nikako ne u stambenim zonama gdje ljudi zive. Kada bi se definirale zone, cijene stanova u zgradama bi pale.

Jedan od manje poznatih hrvatskih književnika. Rodio se u Hrvatskoj Dubici 1911. Pokopan je pod mirogojskim arkadama i u vihoru nadolazećih godina gotovo potpuno zaboravljen.

Susramlje u svakoj sceni.

Kako komentirate dijametralno suprotne stavove Svete Stolice, i njihovih sljedbenika u RH?

Prije točno 144 godine, 28. listopada 1882., u Splitu je održana konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća koja je označila povijesnu prekretnicu u političkom životu grada. Nakon dugogodišnje dominacije autonomaša, predvođenih Antoniom Bajamontijem, na općinskim izborima u srpnju pobjedu je odnijela Narodna stranka. Na čelu preporodnog pokreta posebno su se isticali Gajo Bulat i Vid Morpurgo, a izbori su bili praćeni iznimno napetom atmosferom, političkim pritiscima i međusobnim optužbama.
Narodnjaci su osvojili 28 od 36 vijećničkih mjesta. Njihova pobjeda izazvala je oduševljenje hrvatskih preporodnih krugova diljem Dalmacije i ostatka Hrvatske. Ipak, jedan od najvažnijih trenutaka uslijedio je tek 28. listopada. Toga se dana na konstituirajućoj sjednici pojavilo 29 vijećnika. Izabrani autonomaši nisu došli. Sjednicom je predsjedavao najstariji vijećnik Ivan Brajević, koji je, prema povijesnom prikazu Frane Barasa, prvi put u splitskoj općinskoj upravi progovorio hrvatskim jezikom. Zatim je jednoglasno izabran dr. Dujam Rendić-Miočević, prvi načelnik nove hrvatske općinske uprave. Istoga dana donesena je i odluka da hrvatski jezik postane službeni jezik općinskih sjednica te da se uvede u osnovne škole.
To je bila velika pobjeda hrvatskoga narodnog preporoda u Splitu. Grad je i dalje ostao u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, ali je njegova lokalna uprava dobila novo političko i nacionalno usmjerenje. Svečano ustoličenje Rendića-Miočevića uslijedilo je 9. studenoga 1882. godine, uz veliko slavlje i okupljanje građana. Zanimljivo je da se borba za novu vlast nije vodila samo unutar tadašnjeg grada. U izbornoj pobjedi narodnjaka važnu su ulogu imali i birači iz Žrnovnice, Sitnog, Srinjina, Stobreča, Kamena, Podstrane i Jesenica.
Bio je to dan čije se posljedice osjećaju i danas, osobito u povijesti hrvatskoga jezika i gradske samouprave.

IZVOR: https://www.dalmacijadanas.hr/zasto-je-28-listopada-nevjerojatno-vazan-za-split-cetiri-povijesna-dogadaja-od-prve-hrvatske-vlasti-do-rodenja-torcide/

Naslušao sam se tijekom godina kako moramo smanjiti količinu otpada, odgovornije trošiti, reciklirati i više se brinuti o okolišu. Naravno da je to bitno, ali dojma sam da se tu zanemaruje jedan puno veći problem.

Zašto se toliko odgovornosti stavlja na potrošača, a istovremeno se potiče poslovni model gdje je često isplativije prodati proizvod koji će se morati zamijeniti za par godina nego da se napravi kvalitetan proizvod koji će trajati desetljećima?

Npr. kod bake radi škrinja iz Juge stara preko 40 godina, a danas mi škrinja crkne za 7-8 godina. Danas se štedi na materijalima (nije samo i u industriji, već i u građevini), popravak je pak neisplativ ili gotovo nemoguć, a najlakše je kupiti novi uređaj nego da se proba popraviti.

Naravno da nije svaki današnji proizvod loš niti da je svaki stari bio kvalitetan, nego je problem u tome što sustav nagrađuje. Ako proizvođač nanjuši da može zaraditi tako da kupac mora svakih nekoliko godina kupiti novu škrinju (primjera radi), gdje je onda motivacija da napravi nešto što će kupcu trajati pola života?

Jasno je da firme moraju zarađivati, ali ne mora uvijek dolaziti od stalne zamjene proizvoda, već može dolaziti od kvalitetnije izrade, mogućnosti popravaka, rezervnih dijelova i servisa.

I zato je meni apsurdno da se od pojedinca očekuje da razvrstava otpad i pazi na svaku vrećicu, slamku, nerazdvojivi čep na boci (!!), a nedovoljno se govori o tome koliko bi se otpada moglo spriječiti već u fazi dizajna proizvoda. Ili je ekologija i održiva proizvodnja samo zabavan i trendi termin za hvaliti se? Jer realno, ako nešto traje pet puta dulje, onda postoji i manja potreba za njegovom zamjenom, a samim time i za proizvodnjom (i materijalima), transportom, CO2 i ostalim glupostima koje nam se nameću?

Zanima me zašto se toliko naglašava što trebamo mi kao potrošači napraviti sa smećem, a manje se govori o tome zašto se uopće proizvodi toliko stvari koje tako brzo postaju smeće?

Zanima me kako vi gledate na to...jel problem u načinu na koji je tržište postavljeno, u potrošačkim navikama nas kupaca ili u kombinaciji? I je li bi rađe platili više za proizvod za koji znate da će trajati desetljećima, ako ga možete održavati i popravljati?

Zašto smo toliki snobovi? Zašto ne bi kolektivno štrajkali da HNK bude poluprazan, do promijene politiku i da možeš kupovati karte samo sa svojim imenom i prezimenom?

Pozdrav, danas sam se vozio kroz Sloveniju i odlučio stati kupiti neke namirnice..na kraju se to pretvorilo u tjednu nabavku jer su im cijene top. Puna košara 73€ i to s mesom! To me jako razveselilo. Ne znam jel sam zabrijo al mislim da kod nas nema šanse za ove novce sve ovo kupiti

Poz ljudi

Trebam si kupiti neke košulje i hlače, a zapravo i neke majice najvj

Al zbilja bih htio izbjeć šoping centre, fast fashion i sve to

Ima netko nekakve preporuke gdje ima neka odjeća za muške koju, bilo bi idealno da nisu djeca radila od plastike

Fakat nemam problem platit zericu više za kvalitetan materijal i kroj, al evo do sad sam kupovao oblekicu u inozemstvu, ak ima netko preporuku bil bih zahvalan, na netu nema bog zna kaj informacija

Očito imamo previše inspektora, pa otkazi mogu početi od onih koji neosnovanim prijavama nabijaju državi troškove odbačenih postupaka.

"imate jednu stranu koja govori o nekakvoj agresiji, a imate drugu stranu koja govori o oružanoj secesiji" ...

Je li netko probao kupiti ulaznice za utakmicu Hrvatska-Češka u Osijeku 15.11.?

Danas u 14:00h je krenula prodaja na webu HNSa. Prvih pola minute stranica bila nedostupna, nakon 30 sekundi sve prodano.

Karte su se mogle kupiti na 3 Petrol benzinske postaje u Osijeku od 16h, ljudi su čekali satima i opet izvisili jer su tamo imali male količine, a djelatnici nisu prije 16h htjeli reći koje količine imaju🤣

Znam da je kapacitet stadiona samo 13 tisuća, ali zar za obične ljude nema šanse? Sve se podijeli i ide preko veze ili sponzora? Sramotno!

Je li netko uspio od vas?